Mali pojmovnik medicinskih izraza

Većina stručnih pojmova koji se pojavljuju u našim tekstovima... Ovdje je svrstana abecednim redom i popraćena kratkim opisom sa ciljem boljeg razumijevanja naših tekstova, bržeg povezivanja spomenutih pojmova i lakšeg snalaženja među njima.
  • ACIDOZA - stanje pri kojem je pH vrijednost krvi manja od 7,4 
  • AFINITET HEMOGLOBINA - sklonost hemoglobina stvaranju kemijskog spoja sa kisikom, što je viši to je vezanje kisika iz zraka lakše pa je zasićenost hemoglobina kisikom veća, transport do stanice brži, količina dopremljenog kisika do stanice veća ali je i njegovo otpuštanje u stanicu teže. Što je niži to je otpuštanje kisika u stanicu lakše ali je i teže vezanje kisika iz zraka (a time je i transport do stanice sporiji).
  • ALKALOZA - stanje pri kojem je pH vrijednost krvi veća od 7,4 
  • ALVEOLARNA IZMJENA PLINOVA  - vrši se preko alveolokapilarne membrane. U alveoli je parcijalni tlak  kisika 13,33 kPa (100 mmHg). Kisik difuzijom prelazi u eritrocit u plućnoj kapilari u kojoj je parcijalni tlak kisika 5,33 kPa (razlika tlakova od cca. 250 %). U eritrocitu koji se nalazi u plućnoj kapilari parcijalni tlak ugljičnog dioksida iznosi 6,13 kPa pa zbog razlike tlakova (cca. 15 %) dolazi do difuzije ugljičnog dioksida u alveolu gdje njegov parcijalni tlak iznosi  5,33 kPa (40 mmHg). Duljina puta kojim kisik i ugljični dioksid prilikom alveolarne izmjene plinova prolaze iznosi oko 2 mikrona (jednak je zbroju debljina stijenki, plućne kapilare i eritrocita) a vrijeme u kojem se navedena izmjena plinova obavi iznosi u mirovanju oko 0,75 sekunde dok tijekom intenzivnog tjelesnog napora može iznositi tek 0,25 sekunde.   
  • ALVEOLARNI ZRAK  - predstavlja volumen zraka koji iz udahnutog zraka dospije do alveola, odnosno iznosi razliku vrijednosti disajnog volumena (oko 500 ml) i vrijednosti volumena funkcionalno mrtvog prostora (oko 150 ml), dakle oko 350 ml.
  • ALVEOLE - plućni mjehurići, predstavljaju konačni slijepi vrećasti završetak bronha, promjera su od 100-300 mikrona a preko njihovog zida debljine oko 10 mikrona odvija se alveolarna izmjena plinova. Ukupna površina plućnih alveola preko koje se odvija izmjena plinova iznosi oko otprilike 70-100 kvadratnih metara.
  • ANOKSIJA - stanje potpunog nedostatka kisika u stanici. Anoksija u trajanju od 15 sekundi izaziva sinkopu, u trajanju od 2-3 minute dovodi do nepovratnog staničnog oštećenja a u trajanju od 4-5 minuta dovodi do stanične smrti 
  • ANTIDIURETIČKI HORMON (VASOPRESIN) - hormon koji djelujući na rad bubrega regulira diurezu. Luči se u stražnjem režnju hipofize na poticaj iz hipotalamusa  kao odgovor na 1) promjenu koncentracije tjelesnih tekućina i/ili 2) promjenu tlaka u atrijima  
  • APNEA - nedisanje, prekid disanja u inspiriju ili ekspiriju 
  • ARITMIJA - neujednačen rad srca
  • ARTERIJE - sve krvne žile koje vode kisikom bogatu krv od srca prema periferiji tijela, izuzetak je plućno stablo (korijen lijeve i desne plućne arterije) koje iz srca vodi ugljičnim dioksidom zasićenu krv u pluća.
  • ATRIJ - srčana pretklijetka, odijeljena je od klijetke zaliskom, desna prima ugljičnim dioksidom zasićenu vensku krv s periferije tijela a lijeva prima kisikom bogatu krv iz pluća
  • AUTONOMNI ili VEGETATIVNI ŽIVČANI SUSTAV - živčani sustav koji nije pod utjecajem naše volje, u momentu regulira rad unutarnjih organa, srca i glatkih mišića krvnih žila preko refleksnog luka
  • BARORECEPTOR/PRESORECEPTOR - osjetnik promjene tlaka, u većem broju prisutni npr. u karotidnom sinusu 
  • BAROTRAUMA PLUĆA - oštećenje pluća izazvano razlikom tlakova. Ako se radi o barotraumi pluća tijekom ronjenja u apnei radi se o oštećenju pluća (nagnječenju) izazvanom a) izuzetno izraženim i naglim prilagodbenim odgovorom na povišen hidrostatski tlak ili b) nedovoljno brzim prilagodbenim odgovorom na povišeni hidrostatski tlak. S jedne strane se može raditi u naggnječenju stijenke alveole s posljedičnim razdiranjem pripadajuće kapilare a s druge strane se može raditi o prekomjernoj propusnosti kapilare s posljedičnim prodorom krvi u očuvanu alveolu.
  • BOHR-ov EFEKT - opisuje utjecaj pH na afinitet hemoglobina prema kisiku - sa smanjenjem vrijednosti pH afinitet se smanjuje a sa povećanjem vrijednosti pH afinitet se povećava 
  • BOHR-ova JEDNADŽBA - izračunava funkcionalni mrtvi prostor temeljem poznatog ventilacijskog volumena i sadržaja ugljičnog dioksida u alveolarnom zraku
  • BOYLE-ov ZAKON - pri stalnoj temperaturi umnožak tlaka i volumena neke mješavine plinova je konstantan odnosno porastom tlaka plinske mješavine smanjuje se njezin volumen i obrnuto.  
  • BRADIKARDIJA - usporenje srčane akcije
  • BRADIPNEA - usporeno disanje
  • BRONHI - dišne cijevi/cjevčice kojima udahnuti zrak dolazi u alveole
  • CENTRALIZACIJA KRVOTOKA - smanjenje prokrvljenosti periferije (udovi) i istiskivanje krvi iz tjelesnih spremnika (jetra, slezena, velike vene trbuha) prema organima u prsnoj šupljini (pluća, srce)  
  • DEHIDRACIJA - poremećaj ravnoteže tekućine u tijelu, nastaje kada gubitak tekućine postane veći od unosa 
  • DIFUZIJA - sklonost molekula neke tvari (plina, tekućine, krutine) da se kreću s područja više koncentracije (većeg tlaka) prema području niže koncentracije (nižeg tlaka) i tako se ravnomjerno rasporede unutar zadanog volumena  
  • DIJAFRAGMA - ošit, pločasti mišić koja dijeli trbušnu od prsne šupljine, glavni je respiratorni mišić, u inspiriju se utiskuje prema trbušnoj šupljini a u ekspiriju se utiskuje prema prsnoj šupljini 
  • DIJASTOLA - faza srčane akcije, slijedi nakon sistole, opuštanje atrija i ventrikula kako bi se napunili krvlju koju će sistolom izbaciti
  • DISPNEA - otežano disanje, zaduha
  • DIUREZA - mokrenje, izlučivanje urina, obično iznosi 1,5 litru na dan
  • DUŠIK (N2) - plin čiji volumni udio (skupa sa inertnim plinovima) u udahnutom suhom zraku iznosi 79 % (a tlaka je 80,1 kPa ili 601 mmHg), ima sklonost nakupljanju i otapanju u masnom tkivu.U ronjenju na dah ne igra odlučujuću ulogu ali njegova svojstva  ipak treba ozbiljno razmotriti prilikom dubokih (20+), dugotrajnih, učestalih, ponavljajućih apnea tijekom relativno kratkog vremena i uz kratke stanke između pojedinih apnea (npr. tijekom natjecanja u pod. ribolovu) kada je moguć nastanak dekompresijske bolesti zbog reekspanzije pojačano nagomilanog/otopljenog dušika u tkivima     
  • EDEM - nakupljanje pretjerane količine vodenaste tekućine u stanicama, tkivima i tjelesnim šupljinama
  • EKSPIRACIJSKI REZERVNI VOLUMEN - volumen koji uspijemo izdahnuti voljnim produženjem uobičajenog ekspirija, obično iznosi 1,1 litru
  • EKSPIRIJ - izdisaj, obično traje oko 1,5 sekunde, obično pretežito pasivan skup pokreta ako uključuje samo opuštanje prethodno rastegnutih glavnih i pomoćnih dišnih mišića 
  • ERITROCIT - crvena krvna stanica, između ostalog sadrži bjelančevinu hemoglobin i metal Željezo (Fe), igra važnu ulogu u alveolarnoj izmjeni plinova te staničnoj respiraciji odnosno u preuzimanju, transportu i predavanju kisika iz udahnutog zraka te preuzimanju, transportu i predavanju ugljičnog dioksida iz stanice u zrak koji se izdiše.  
  • EUGLIKEMIJA - uobičajena koncentracija glukoze u krvi, iznosi 3,5 - 5,5 mmol/L 
  • EUKARDIJA - broj srčanih akcija u minuti u mirovanju, obično iznosi 70-80
  • EUPNEA - ravnomjerna, pravilna ventilacija u mirovanju, frekvencije 12-16 u minuti
  • EUTENZIJA - stanje u kojem je vrijednost arterijskog tlaka zdrave osobe u mirovanju 120/80 mmHg pri čemu prvi broj označava tlak tijekom sistole a drugi broj tlak tijekom dijastole   
  • EUTERMIJA - temperatura tijela u mirovanju, obično 37 °C 
  • FUNKCIONALNO MRTVI PROSTOR - prostor koji sadrži određeni volumen zraka koji se obnavlja ventilacijom ali taj volumen nije uključen u alveolarni zrak pa tako ne sudjeluje u izmjeni plinova. Taj se prostor nalazi u disalici (i povećava se širinom i duljinom disalice), ustima, nosu, dušniku i bronhima a obično iznosi 150 ml. Izračunava se Bohr-ovom jednadžbom. Što je funkcionalno mrtvi prostor veći to će razlika između parc. tlaka kisika u udahnutom zraku (oko 21 kPa) i parc. tlaka kisika u alveolama (oko 13 kPa) biti izraženija tj. veća od oko 8 kPa.  
  • FUNKCIONALNI REZIDUALNI PLUĆNI KAPACITET - zbroj ekspiratornog rezervnog volumena i rezidualnog volumena, obično iznosi između 2,5 i 3 litre
  • GLATKI MIŠIĆI - nalaze se u stijenci unutarnjih organa (crijeva, mokraćni mjehur) i krvnih žila a pod kontrolom su autonomnog živčanog sustava  
  • GLUKOZA - ugljikohidrat koji ima presudnu ulogu u staničnoj mijeni tvari jer je primarni izvor energije. Oksidacijom (korištenjem kisika) glukoze u stanici tijekom procesa staničnog disanja nastaju: 1) osnovna energetska jedinica ATP (adenozin trifosfat), 2) voda i 3) ugljični dioksid
  • GRADIJENT - stopa promjene vrijednosti tlaka, temperature ili neke druge varijable duž nekog pravca ili toka 
  • HERING-BREUREOV REFLEKS - posredovan presoreceptorima (zamjećuju njihovo rastezanje tj. promjenu volumena/tlaka) u bronhima i plućima, nastaje kada se uobičajeni ventilacijski volumen trostruko premaši, dovodi do smanjenja trajanja inspirija i tahipnee   
  • HEMOGLOBIN - bjelančevina koja se nalazi u eritrocitima a koja na razini alveola tijekom alveolarne izmjene plinova preuzima kisik (proces se naziva oksigenacija a nastaje kemijski spoj oksihemoglobin) iz udahnutog zraka te ga prenosi stanicama gdje iz njih preuzima ugljični dioksid (pa nastaje kemijski spoj karboksihemoglobin nastao staničnom mijenom tvari) pa ga u alveolama predaje u zrak koji se izdiše.
  • HEMOPTIZA - iskašljavanje svježe krvi
  • HEMOPTOA - prisutnost tragova krvi u iskašljaju
  • HIDROKUCIJA - vodeni udar, refleksna reakcija (poredovana podražajem živca vagusa) na naglo uranjanje tijela (prethodno izloženog djelovanju sunca) u hladnu vodu. Manifestira se naglim prestankom disanja iza kojeg ubrzo slijede gubitak svijesti i prestanak srčane akcije. Naziva se i vazovagalna sinkopa. 
  • HIDROSTATSKI TLAK - tlak visine vodenog stupca
  • HIPERGLIKEMIJA - povišena koncentracija glukoze u krvi
  • HIPERHIDRACIJA - unos tekućine koji je veći od gubitka  
  • HIPERHIDROZA - pojačano znojenje
  • HIPERKAPNIJA - povišeni parcijalni tlak ugljičnog dioksida u krvi, pridonosi nastanku acidoze 
  • HIPERTENZIJA - povišeni arterijski tlak
  • HIPERTERMIJA - pregrijavanje tijela
  • HIPERVENTILACIJA - prekomjerna (volumenom, frekvencijom) ventilacija odnosno svaki način ventilacije koji dovodi do sniženja parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida ispod vrijednosti koju osoba koja hiperventilira ima onda kada uobičajeno ventilira. Promjene u alveolarnim vrijednostima parcijalnih tlakova plinova nakon hiperventilacije su slijedeće: PO2 poraste sa 13,3 kPa na 15 kPa (za oko 13 %) a pCO2 se smanji sa 5,33 kPa na 3,5 kPa (za oko 34 %) dok se pN2 ne mijenja hiperventilacijom. Uobičajeno je hiperventilacijom nazivati ventilaciju koja se sastoji više od 4-5 naizmjeničih, brzih, plićih ili dubljih, energičnih, naglih i kratkih ventilacija u pojedinačnom trajanju od jedne do 2 sekunde. Izvođenje 3-4 ovako opisane ventilacije neposredno prije urona prihvatljivo je.
  • HIPOFIZA - žlijezda sa unutarnjim (direktno u krv) lučenjem, luči razne hormone, ima 2 režnja, nalazi se na bazi mozga i pod kontrolom je hipotalamusa
  • HIPOGLIKEMIJA - smanjena koncentracija glukoze u krvi
  • HIPOKAPNIJA - sniženi parcijalni tlak ugljičnog dioksida u krvi, pridonosi nastanku alkaloze 
  • HIPOKSEMIJA - sniženi parcijalni tlak kisika u krvi
  • HIPOKSIJA - sniženi parcijalni tlak kisika u tkivu/stanici tj. nedostatak kisika u tkivima. Najosjetljivije na hipoksiju je moždano tkivo pa se hipoksija očituje zbunjenošću, dezorijentacijom i bizarnim ponašanjem. Produžena hipoksija vodi u anoksiju.
  • HIPOTALAMUS - dio mozga koji sukladno informacijama prikupljenima preko receptora u organima tijela upravlja radom hipofize
  • HIPOTENZIJA - sniženi arterijski tlak
  • HIPOTERMIJA - smanjenje temperature tijela 
  • HIPOVENTILACIJA - nedovoljna, neuobičajena ventilacija odnosno svaki način ventilacije koji konačno dovodi do sniženja parcijalnog tlaka kisika u tkivu ispod vrijednosti koju osoba koja hipoventilira ima onda kada uobičajeno ventilira
  • HIPOVOLEMIJA - smanjeni volumen ukupne tekućine u tijelu
  • IMERZIJA - uranjanje u tekućinu
  • IMERZIJSKA DIUREZA - mokrenje pospješeno uranjanjem tijela u tekućinu
  • INERTNI/PLEMENITI PLINOVI - Helij (He), Neon (Ne), Argon (Ar), Kripton (Kr), Ksenon (Xe), Radon (Rn) - nalaze se u zraku koji ventiliramo, u udahnutom zraku zajedno sa dušikom čine 79 % volumena (parcijalnog tlaka 80,1 kPa ili 601 mmHg) udahnutog zraka
  • INSPIRATORNI REZERVNI VOLUMEN - volumen koji uspijemo udahnuti voljnim produženjem uobičajenog inspirija, obično iznosi 3 litre
  • INSPIRIJ  - udisaj, obično traje 3,5 sekunde, uvijek aktivan proces jer uključuje voljan rad glavnog (ošit) i pomoćnih (međurebreni, vratni) dišnih mišića
  • INSPIRACIJSKI PLUĆNI KAPACITET -  jednak je zbroju ventilacijskog volumena i inspiracijskog rezervnog volumena, obično iznosi 3,5 litre
  • IZDAHNUTI ZRAK  - plinska je mješavina slijedećeg sastava: 1 litra (čiji je ukupni tlak 101,3 kPa ili 760 mmHg) sastoji se od 15,13% ili 0,152 litre (parcijalnog tlaka 15,33 kPa ili 115 mmHg) kisika, od 4,34% ili 0,043 litre ugljičnog dioksida (parcijalnog tlaka  4,4 kPa ili 33 mmHg) zatim od 74,4% ili 0,744 litre dušika i inertnih plinova (parcijalnog tlaka 75,33 kPa ili 565 mmHg) i 6,18% ili 0,0603 litre (parcijalnog tlaka 6,27 kPa ili 47 mmHg) vode u stanju pare a temperature je tijela (37 °C ).
  • KAPILARE - krajnji ogranci krvnih žila, promjera od 10-14 mikrona, vrlo tanke stijenke (oko 1 mikron) preko koje se odvija izmjena plinova  
  • KARBOKSIHEMOGLOBIN - kemijski spoj hemoglobina i ugljičnog dioksida, hemoglobin zasićen ugljičnim dioksidom
  • KARDIOPULMONALNA REANIMACIJA -  ponovno uspostavljanje jednom prekinutog rada srca i pluća, u sklopu mjera prve pomoći provodi se masažom srca i umjetnim disanjem  
  • KAROTIDNI SINUS - proširenje na račvištu zajedničke karotidne arterije (koja je ogranak aorte zadužen za dopremu krvi u vrat i glavu) koje je izrazito bogato osjetilnim živčanim završecima ogranka vagusa. Dilatacijom stijenke zajedničke karotidne arterije zbog povišenja tlaka ili pak direktnom mehaničkom stimulacijom (udarac, pritisak, istezanje) presoreceptora karotidnog sinusa dolazi do refleksne (preko autonomnih niti vagusa) dilatacije krvnih žila i bradikardije sve do potpunog srčanog zastoja i posljedičnog gubitka svijesti - vazovagalne sinkope   
  • KEMORECEPTOR - osjetnik promjene koncentracije/kemijskog sastava otopine  
  • KISIK (O2) - plin koji se doprema stanici a neophodan je za mijenu tvari. Kada njegov parcijalni tlak u alveolama padne ispod 4,2 kPa dolazi do gubitka svijesti.
  • MINUTNI VOLUMEN SRCA - volumen krvi koji srce izbaci iz lijevog ventrikula u jednoj minuti, predstavlja umnožak vrijednosti udarnog volumena i srčane frekvencije, obično iznosi oko 5,6 l/min
  • OKSIHEMOGLOBIN - kemijski spoj hemoglobina i kisika, hemoglobin zasićen kisikom
  • PARCIJALNI TLAK - tlak jednog od plinova koji čine/nalaze se u nekoj  plinskoj mješavini. Normalna vrijednost parcijalnog tlaka kisika u krvi u mirovanju iznosi najmanje 8,7 kPa a normalna vrijednost parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida u krvi u mirovanju iznosi 4,9 - 5,9 kPa. 
  • pH VRIJEDNOST - negativni logaritam koncentracije vodikovih iona u otopini,  neutralna vrijednost iznosi 7,4. pH vrijednost niža od neutralne upućuje na kiselost otopine a viša na lužnatost otopine
  • PLUĆNA VENTILACIJA - izmjena plinova između pluća i okoline
  • PLUĆNI KAPACITET - zbroj 2 ili više plućna volumena, razlikujemo ukupno 4 plućna kapaciteta - 1) inspiracijski kapacitet, 2) funkcionalni rezidualni kapacitet, 3) vitalni kapacitet i 4) totalni kapacitet
  • PLUĆNI VOLUMEN - dio ukupnog volumena zraka koji se nalazi u/kreće plućima tijekom pojedinih faza ventilacije, razlikujemo ukupno 4 plućna volumena: 1) ventilacijski (ili respiracijski) volumen, 2) inspiracijski rezervni volumen, 3) ekspiracijski rezervni volumen i 4) rezidualni volumen  
  • PULS - ritmička, sa srčanom akcijom usklađena, izmjenična kontrakcija i dilatacija arterije nastala putovanjem vala udarnog volumena krvi, obično se pipa na mjestima gdje je arterija smještena tik pod površinom kože (vrat, zapešće, prepona)  
  • RESPIRACIJA - disanje, izmjena plinova između organizma i okoline, odvija se na 2 razine - na razini pluća (plućna ventilacija ili izmjena plinova) i na razini stanice (stanična respiracija)
  • RESPIRATORNI LIMIT - najveća ventilacijska stopa koju možemo postići tijekom tjelesnog napora, obično iznosi oko 100 l/min 
  • REZIDUALNI VOLUMEN - volumen koji nastaje prvim udisajem neposredno nakon rođenja, predstavlja volumen alveolarnog zraka kojeg je nemoguće izdahnuti, obično iznosi između 1 i 1,2 litre odnosno oko 25 % vitalnog plućnog kapaciteta. Povećava se sa starošću i netreniranošću.Kod treniranih ronioca na dah iznosi nešto manje od četvrtine vitalnog kapaciteta.
  • RONILAČKI REFLEKS - bradikardija potaknuta apneom tijekom imerzije lica u hladnu vodu   
  • SIMPTOMATSKA TERAPIJA - primjena lijekova i/ili fizikalnih metoda s ciljem ublažavanja simptoma bolesti a ne djelovanja na uzrok bolesti    
  • SINKOPA - nagli, trenutni gubitak svijesti, ponekad i bez predznaka upozorenja. Znak je moždane hipoksije/anoksije. U anglosaksonskoj literaturi se hipoksična/anoksična sinkopa koja nastaje u posljednjim metrima izrona naziva "Shallow Water Blackout" i označava kraticom SWB.  
  • SISTOLA - slijedi nakon dijastole, stiskanje atrija i ventrikula kojom izbacuju krv koju su primili u dijastoli
  • POPREČNO PRUGASTO MIŠIĆNO TKIVO - nalazimo ga u mišićima udova i trupa koji su pod kontrolom somatskog živčanog sustava  te u u srcu koje je pod kontrolom autonomnog živčanog sustava  
  • SOMATSKI ŽIVČANI SUSTAV - živčani sustav koji je pod utjecajem naše volje, prima informacije koje dobivaju receptori (osjetnici) smješteni u udovima i trupu i šalje podražaje skeletnim mišićima  
  • SRČANA FREKVENCIJA - broj sistola i dijastola tijekom jedne minute, obično iznosi 70-80  
  • STANIČNA RESPIRACIJA - korištenje kisika iz udahnutog zraka u stanici za razgradnju glukoze s ciljem proizvodnje energije (ATP) potrebne za životne procese       
  • TAHIKARDIJA - ubrzan rad srca
  • TAHIPNEA - ubrzano disanje
  • TERMORECEPTOR - osjetnik promjene temperature
  • TOTALNA VENTILACIJSKA STOPA - umnožak ventilacijskog (respiracijskog) volumena i ventilacijske frekvencije, obično iznosi 6-8 litara u minuti 
  • TOTALNI PLUĆNI KAPACITET - zbroj vitalnog kapaciteta i rezidualnog volumena, obično iznosi oko 5-6 litara, predstavlja količinu zraka s kojom ronioc na dah raspolaže za opskrbu tijela kisikom i prilagodbu povišenom hidrostatskom tlaku 
  • TOTALNI VOLUMEN KRVI - iznosi obično 6-8 % tjelesne težine tj. oko 5 litara.U mirovanju totalni volumen krvi prođe jednom kroz pluća tijekom 1 minute. U tjelesnom naporu isti taj volumen u jednoj minuti prođe kroz pluća i do tri puta.
  • UDAHNUTI (ATMOSFERSKI) ZRAK - plinska je mješavina slijedećeg sastava: 1 litra (tlaka 101,3 kPa ili 760 mmHg) sastoji se od 20,9% ili 0,209 litre (parcijalnog tlaka 21,17 kPa ili 158,8 mmHg) kisika, od 0,003% ili 0,0003 litre ugljičnog dioksida (parcijalnog tlaka 0,03 kPa ili 0,23 mmHg) i 79,1% ili 0,791 litre dušika i inertnih plinova (parcijalnog tlaka 80,1 kPa ili 601 mmHg), obično je (prije ulaska u dišni sustav) nikako ili vrlo slabo  zasićen vodenom parom (pa se vrijednost njenog parcijalnog tlaka može zanemariti u razmatranju), a temperature je okoline koja je gotovo uvijek niža od temperature tijela
  • UDARNI VOLUMEN SRCA - volumen krvi koji se iz lijevog ventrikula izbaci svakom sistolom. Ovisi o dobi, spolu, stupnju tjelesne spremnosti i drugim čimbenicima a u mirovanju obično iznosi 0,07 - 0,08 litara.  
  • UGLJIČNI DIOKSID (CO2) - plin koji se otpušta iz stanice tijekom staničnog disanja i razgradnje glukoze, povišeni parcijalni tlak tog plina u krvi (hiperkapnija) pridonosi nižoj pH vrijednosti krvi (acidozi). Povećanje alveolarne vrijednosti parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida tijekom ronjenja na dah sa 5,33 kPa na 6,6 kPa (porast za otprilike 24 %) izaziva nesavladivo jak podražaj na obnovu disanja.
  • VAGUS - X moždani živac, naziva se i lutajući živac, podražuje dišne organe i najveći dio probavnog sustava, sadrži odvodne niti (eferentne - one koje vode podražajne impulse od mozga prema periferiji), dovodne niti (aferentne - one koje mozgu dovode informacije sa periferije) kao i autonomne niti (niti autonomnog živčanog sustava)
  • VAZODILATACIJA - širenje promjera krvnih žila određeno aktivnošću autonomnog živčanog sustava
  • VAZOKONSTRIKCIJA - skupljanje promjera krvnih žila određeno aktivnošću autonomnog živčanog sustava
  • VENE - sve krvne žile koje od periferije ka srcu vode ugljičnim dioksidom zasićenu krv. Izuzetak su plućne vene koje srcu dovode kisikom bogatu krv iz pluća 
  • VENTILACIJA - protok ventilacijskog (respiracijskog) volumena zraka/mješavine plinova kroz dišni sustav određenom ventilacijskom frekvencijom, odvija se u 2 naizmjenično ponavljajuće faze, inspirija i ekspirija, a ukupno traje oko 5 sekundi
  • VENTILACIJSKA FREKVENCIJA - broj ventilacija u jednoj minuti, obično iznosi 12-16
  • VENTILACIJSKA STOPA - umnožak ventilacijske frekvencije i ventilacijskog volumena
  • VENTILACIJSKI (RESPIRACIJSKI, DISAJNI) VOLUMEN - volumen zraka koji se izmijeni jednom ventilacijom, obično iznosi oko 0,5 litre
  • VENTRIKUL - srčana klijetka, desna prima krv iz desnog atrija i istiskuje je u pluća a lijeva prima krv iz lijevog atrija i istiskuje je na periferiju tijela
  • VITALNI PLUĆNI KAPACITET - zbroj ventilacijskog (respiracijskog) volumena, inspiracijskog rezervnog volumena  i ekspiracijskog rezervnog volumena, obično iznosi oko 5 litara 
  • ZRAK (atmosferski zrak) - mješavina plinova i pare koju ventiliramo, sastoji se od kisika, ugljičnog dioksida, dušika, inertnih (plemenitih) plinova, vodene pare i prašine a temperature je okoline u kojoj ventiliramo

Većina stručnih pojmova (točnije njih 118) koji se pojavljuju u našim tekstovima na www.submania.hr kao što su

  • "Adaptacije ljudskog organizma pri ronjenju"
  • "Tjelesne promjene tijekom ronjenja na dah"
  • "Barotrauma pluća u ronjenju na dah"
  • "Gornji dišni sustav - građa, funkcija i bolesti"
  • "Pregled plinskih zakona"
  • "Sigurnost u podvodnom ribolovu"
  • "Mali pojmovnik medicinskih izraza vezanih uz fiziologiju ronjenja na dah"

Damir Detić
18.9.2005