Sjenke ili porodica Sciaenidae prevedeno sa grčkog (skiaina) znači "vrsta ribe". Porodica je iznimno bogata vrstama različitih boja i oblika, tako da je šteta što u Jadranu obitavaju "samo" tri vrste. Sjenke su također poznate kao porodica riba koja proizvodi zvukove kontrakcijama mišića o mjehur. Najveća sjenka Mediterana je hama, krb (Argyrosomus regius). Može narasti preko 100 kg. Izraziti je predator, proganja ribe i veće rakove. Hama je riba koja se zadržava na ušćima rijeka. Mlađe se zadržavaju na istom mjestu dugi niz godina, a odrasle ribe migriraju otvorenim morem da bi ponovno našle nova ušća. Nažalost, hama je u Jadranu takoreći istrijebljena. Nekada je hama bila brojna na ušćima Cetine, Neretve i Bojane (gdje je do nedavno spadala u najbrojniju ribu), ali prekomjerni ulovi, preusmjeravanje tokova rijeka, sporija reprodukcija, ostavila je danak. Nekada su skupljajući se u jata krajem proljeća proizvodile nevjerojatne zvukove brujanja na pučini.
Još jedna vrsta sjenica u Jadranu obožava ušća rijeka, to je koraf, korbel (Umbrina cirrosa). To je riba koja živi u manjim skupinama koje pretražuju dno u potrazi za beskralješnjacima. Brojnija je na obalama rijeka južnih jadranskih država nego na sjeveru. Tako i u Hrvatskoj također spada u rjeđu vrstu ribe. Ponekad se sezonski pojavi na nekom području pa ponovno "nestane", kao recimo na zapadnoj obali Istre, ušću Neretve... Može narasti do 10 kg.
Kavala (Sciaena umbra) za razliku od prethodne dvije Jadranske rođakinje nije ovisna o pritoku rijeka i može se susresti i na otvorenom moru. Voli kamene obale sa procjepima i rupama u kojima obitava, uz obalu ili na brakovima od 0 - 100 metara dubine. Vrlo je plaha riba sa sporim pokretima, ali zato ima vrlo brzu reakciju na potencijalnu prijetnju. U opasnosti se zavlači duboko u rupu ili posidoniju gdje ju je gotovo nemoguće uočiti. Žive u manjim ili većim skupinama približno iste veličine jedinki. Kavala je zbog rijetkosti hame i korafa jedina vrsta sjenke koju ljudi često susreću u Jadranu. Može se prilagoditi boravku u akvariju, ali samo ako se u njemu nalazi više kavala. Može težiti do 4 kg, u oceanu i do 8, a živi preko 20 godina. Ribe koje žive u tami i rupama razvile su posebne mineralne nakupine, otolite, koje im služe kao organ ravnoteže. Otoliti zbog svog atraktivnog izgleda mogu služiti kao ukras. 
U nekim krajevima Turske otolite iz kavale upotrebljavaju samljevene kao lijek za urinarne infekcije i zbog toga je njihov lov zabranjen. Na otolitima se mogu očitavati "godovi" slični onima na deblu stabala sa kojih se može odrediti starost kavale. Starost se može odrediti i iz ljusaka. Aktivne su noću i raspršuju se daleko od rupe tražeći hranu, uglavnom rakove, crve i manje ribe. U prvoj godini naraste do 0.20 kg, a spolno je aktivna u svojoj trećoj godini života. Ženke iste generacije su uvijek veće od mužjaka. U Hrvatskoj je zakonom zabranjen lov na kavale od 15. svibnja do 15. srpnja, no njezin reprodukcijski ciklus ponekad završava i krajem kolovoza. Početkom ožujka kada joj počnu dozrijevati gonade prestaje se aktivnije hraniti, što uzrokuje usporavanje porasta težine u odnosu na porast dužine za razliku od ostatka godine. Nakon kolovoza, redovito hranjenje se nastavlja i do kraja ožujka skupe dovoljno rezervi za sljedeći ciklus.
Pero Ugarković
5.2.2006