Fotografije u tisku ili emisije na televiziji prikazuju kapitalne primjerke ulova koji su zapravo rijetke iznimke, a ne pravilo. Nadalje, ukupni ulov u podvodnom ribolovu ne može se procjenjivati prema ponekim izuzetnim ulovima nekolicine najboljih hrvatskih podvodnih ribolovaca na natjecanjima.
Hrvatski savez za športski ribolov na moru iz Rijeke (HSŠRM), a na inicijativu Županijskog saveza za športski ribolov na moru iz Splita, organizirao je u Splitu potkraj siječnja javnu tribinu. Tema rasprave bila je suradnja znanstvenika i sportskih podvodnih ribolovaca u praćenju i zaštiti ribljeg fonda, te utjecaj rekreacijskog sportskog ribolova na riblji fond. Organizatori skupa bili su iznenađeni odzivom velikog broja zainteresiranih.
Jedan od razloga ovom sastanku su i pokušaji da se sportski podvodni ribolov, odnosno podvodna puška kao ribolovni alat proglasi jednim od glavnih krivaca za osiromašenje ribljeg fonda i na taj način odvoji od ostalih alata sportskog ribolova. Sudionici rasprave složili su se da je stvorena pogrešna predodžba o mogućnostima ulova prosječnog podvodnog ribolovca. Fotografije u tisku ili emisije na televiziji prikazuju kapitalne primjerke ulova koji su zapravo rijetke iznimke, a ne pravilo. Nadalje, ukupni ulov u podvodnom ribolovu ne može se procjenjivati prema ponekim izuzetnim ulovima nekolicine najboljih hrvatskih podvodnih ribolovaca na natjecanjima.
Dometi i mogućnosti velike većine prosječnih sportskih podvodnih ribolovaca daleko su manji, a rekreativaca još skromniji. Podvodni ribolovci smatraju da je puška "najsportskiji alat " u sportskom ribolovu, te da podvodni ribolov spada u najteže i najzahtjevnije sportove. Natjecateljskim podvodnim ribolovom većinom se bave mlađi ljudi visokih psihofizičkih sposobnosti, koji se mogu obučiti u svim ronilačkim vještinama. Točnost ove tvrdnje pokazala se i u domovinskom ratu, gdje se među dragovoljcima u mornaričkim postrojbama nalazio velik broj članova sportskih ribolovnih i ronilačkih klubova.
Predsjednik komisije za podvodni ribolov HSŠRM-a Nikola Kuljiš je, uz brojne tvrdnje u obranu podvodne puške, iznio i statističke podatke o ulovima na natjecanjima koji se prate već dugi niz godina. Na međužupanijskim natjecanjima ulov se kreće u prosjeku između 1.100 i 2.000 grama po lovcu, na pojedinačnom državnom prvenstvu 1.200-2.500 grama, dok je na svjetskom prvenstvu održanom u Zadarskom arhipelagu u rujnu 1998.g. prosječni ulov 60 najboljih svjetskih podvodnih ribolovaca bio 2.794 grama.
Na skupu su odbačene tvrdnje da je ulov podvodnom puškom u prosjeku skroman jer je riba izlovljena. Primjerice, podaci o ulovima početkom sedamdesetih godina gotovo su identični današnjima. Neosporno je smanjenje ribljeg fonda iz godine u godinu, ali izlov ribe zasigurno nije rezultat uporabe podvodne puške. Iz iskustava mnogih podvodnih ribolovaca može se ustvrditi da ribe u moru ima, ali ju je puškom sve teže uloviti. Riba je postala "pametna", drži se većih dubina i otvorenog mora te ne dozvoljava ribolovcu da joj se približi. Tvrdnje o bitnom smanjenju pojedinih vrsta riba, primjerice kirnje, također su netočne, što su potvrdili i stručnjaci iz Dubrovačkog instituta za ribarstvo koji su posljednjih godina pratili njenu populaciju. Ovom su prilikom sportski podvodni ribolovci predložili znanstvenim institucijama suradnju u praćenju raširenosti riba i kretanja ulova u podvodnom ribolovu.
Zakonodavcu je predloženo da, ukoliko se opet uvedu tzv. zabranjene zone, one budu zabranjene za sve ribolovne alate, a ne samo za podvodnu pušku. Ograničavanje jednog "sporednog" alata neće imati nikakva efekta očuvanja ribljeg fonda, a podvodni ribolovci nisu protiv lovostaja za pojedine vrste riba u određenim razdobljima godine.
Zakon o morskom ribarstvu RH dozvoljava ulov 5 kg ribe i drugih morskih organizama dnevno i još jedan trofejni primjerak. Mnogi neupućeni ne znaju da se podvodni ribolov može obavljati isključivo roneći na dah. Dakle, upotreba ronilačkih aparata i podvodne puške zajedno, kao i uporaba dinamita u ribolovu, spadaju u najteže prekršaje u morskom ribarstvu. Zaključak sportskih ribolovaca je da se protiv takvih i svih drugih nedozvoljenih radnji na moru moramo boriti zajedno sa policijskim i inspekcijskim službama.
Na kraju, mr. Zlatko Homen iz Ministarstva, odnosno Uprave za ribarstvo, iznio je čvrsto stajalište da se podvodna puška neće izdvajati od drugih sportsko-rekreacijskih alata. Uprava za ribarstvo prihvatila je mišljenja i zahtjeve da HSŠRM i podvodni ribolovci mogu uputiti svoja mišljenja i stavove i zakonodavnim tijelima.
Zaključak s kojim su svi zadovoljno napustili ovu raspravu bio je da je ova tribina samo početak suradnje svih čimbenika u morskom ribarstvu, kao i da postoji potreba šireg organiziranja predavanja u svrhu edukacije sportskih ribolovaca.
Zoran Ergović
3.3.1999